Smiled Ballerina

… η ανθρώπινη ζωή είναι ενας χορός…

I za kraj – 20. stoljeće

U 20. stoljeću dolazi do velikih promjena u baletnoj umjetnosti. U klasično baletu na početku stoljeća vlada isti stil kao i u 19. stoljeću. Ruski balet liči na sve ostale balete u Europskim kazalištima, a karakteriziraju ga virtuozne uloge, bezizražajne ruke i konvencionalni osmijeh. 1909. u Parizu gostuje novoosnovana trupa „Ruski baleti“, koja doživljava veliki uspjeh. Tim uspjehom počinje faza razvoja ruskog baleta izvan Rusije. Veliki uspjeh te trupe treba zahvaliti i njenom članu Mihailu Fokinu koji je koreografirao prve programe s kojima je trupa nastupala. Svoje nove poglede na baletnu umjetnost i novi stil u koreografiji Fokin djelomično zahvaljuje još jednoj velikoj ličnosti koja se pojavila u plesnom svijetu – Isidori Duncan, američkoj plesačici koja pleše improvizirajući prema trenutačnom raspoloženju, nadahnuću i inspiraciji, a pleše bosa, odjevena u tuniku. Inspiriran time, on je oslobodio ples suvišnih pokreta, uspio je tijesno povezati ples s glazbom te koncentrirati plesača na duhovni izražaj i glumu.
Pet je točaka Fokinove reforme baleta (koje je on napisao i poslao londonskom Time-u 1914.):
1. u svakom baletu treba stvoriti takvu plesnu formu koja po stilu odgovara sadržaju radnje
2. ples i mimika moraju postići takav dramatski izražaj da ne dozvoljavaju uvođenje divertismana koji su strani baletnoj radnji
3. mimika mora biti potpuna, tjelesna i integralna te se ne smije svesti na nekoliko uobičajenih gesta
4. baletni ansambl ne smije biti kulisa, dekoracija već mora izražajno sudjelovati u baletnoj radnji
5. balet mora izboriti ravnopravno mjesto ostalim granama umjetnosti, prvenstveno sa glazbenom, književnom i likovnom umjetnošću
Nakon 1930. glavni centri baleta su Pariz i London, a izvan Europe to je New York. U Parizu se događa mnogo toga – Ronald Petit osmišljava Carmen (na glazbu G. Bizeta), baletomane u trans baca ples Zizi Janmaire a Maurice Bejart privlači pozornosti baletom „Simfonija za jednog čovjeka“, jer u njemu koristi tzv. konkretnu glazbu (zvukovima iz prirode – kiše, vjetra, zvukovima automobila koji prolaze…).

Ovo je poslijednji post po pitanju baletne povijesti. Imam još neke dijelove seminara koji obuhvaćaju nacionalne balete – što možda i objavim.

Uskoro slijedi par zanimljivih tekstova pa… Ostanite blizu🙂
I plešite.

January 13, 2010 - Posted by | ballet history | , , , , ,

No comments yet.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: